"Ko je bespravno oštetio svoga brata u njegovoj časti, ili bilo čemu drugom, neka od njega zatraži halala (oprosta) odmah danas, prije nego što dinari i dirhemi neće imati vrijednosti, niti će ih biti, nego, ako imadne dobrih djela, njima će se naplatiti njegovo nasilje i nepravda, a ako ne bude imao dobrih djela, onda će mu se dati od grijeha oštećenog, prema šteti koju mu je načinio." (Buhari)
Hidzama PDF Ispisi E-mail
Ocjena: / 4
Los;Odlican 
Napisao admin   
Thursday, 24 January 2008

Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu (hidzama)

Preneseno je u Buharijinom sahihu da je ibn Abbas, radijallahu anhu, citirao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ”Lijecenje se nalazi izmedju upotrebe sirupa od meda, pustanjem krvi zarezivanjem koze i kauterizacija vatrom, ja sam svome ummetu zabranio kauterizaciju” (Buharija).

O ovoj temi Ebu-Abdullah el Mazir je rekao: ”Kongestivne (koje izaizivaju navalu krvi-kongestiju) bolesti posljedica su ili krvi, zute zuci, sluzi ili crvene zuci.”

Kada je uzrocnik krv, onda je lijek pustanje krvi (flebotomija). Nadalje, ako su su uzrocnici ostale tri tjelesne izlucevine, onda se njihovi lijekovi sastoje od upotrebe pojedinih purgative. U gore spomenutom hadisu, proizilazi kako je Boziji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, davao prednost upotrebi meda kao vaznog ispiraca, blagog okrepljivaca nad gorkim laksativima (opcenito laksem lijeku nad tezim) i on je dao prednost upotrebi pustanja krvi zarezivanjem koze nad kauterizacijom. Neki su komentatori protumacili pustanje krvi zarezivanjem koze, a kada je lijecenje nedjelotvorno, kauterizacija vatrom jeste zadnje sredstvo.

U drugom hadisu Boziji Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem je rekao: ”Ja licno ne volim koristiti kauterizaciju” (Buharija) Ovdje je Boziji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem preporucio kauterizaciju kao lijek samo onda kada su lijekovi protiv navale krvi (dekongestivni lijekovi) nedjelotvorni, a ta pojava neznatnog bola ne smije zahtjevati posljednje sredstvo trpljenja (podnosenja) bola kome je uzrok kauterizacija. Seid el Hattabi je prenio da je Boziji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem kauterizirao Sa’da ibn Muaza da bi sprijecio krvarenje koje je trebalo biti fatalno da nije odmah lijeceno.

Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu

Sto se tice lijecenja bolesti pustanjem krvi pomocu zarezivanje koze u kupicu (flebotomija) kao terapeutske mjere, nekoliko hadisa je preneseno u Buharijinom Sahihu i u zbirci hadisa prenesenih od ibn Madze, izmedju ostalih. ibn Abas je takodje prenio da je Boziji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Blagoslovljen je rob koji pusta krv zarezivanjem koze u kupicu, Ovo cisti krv, isusuje unutarnje upale i izostrava vid.” On je, takodje, rekao: ”Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu (hidzama) je jedan od najboljih lijekova”. (Buharija)
Ebu Hurejre je prenio da je Boziji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Sedamnaesti, devetnaesti i dvadeset prvi dani lunarnih mjeseci jesu najbolji dani za pustanje krvi kroz zarezivanje koze i njeno oticanje u kupicu”. ibn Madze je takodje prenio da je Boziji Poslanik, sallallahu aleji ve sellem, rekao: ”Neki od vasih najboljih tretmana (lijecenja) nalaze se u uzimanju lijekova koji se uzimaju usmrkavanjem (od prirodnih biljaka), u pustanju krvi povrsinskim zarezivanjem vene u kupicu i u purgaciji.” Ovo posebno obracanje jeste primjenjivije za stanovnike Arapskog poluotoka i zemalja toplog pojasa.

Koristi pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu (flebotomija)

Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu jeste tretman za raznolike bolesti. Ono tjera krv van kroz kozne pore, cisti kozu od njenih zarazenih dijelova i dovodi prirodne izljecujuce agense u to podrucje. Ponekad je pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu djelotvornije za kozene bolesti nego pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene u kupicu, dok je pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene u kupicu bolji tretman za beznadezno krajnje bolesti. Odlucivanje za upotrebu jedne od dvije radnje ovisi od nekoliko stanja, ukljucujuci vrijeme, mjesto, dob pacijenta, tjelesne izlucevine u toplim predjelima, topla godisnja doba i individulana topla stanja ako je krv pojenica uzburkana. Pustanje krvi zarezivanjem koze takodje je korsno za zenu u poticanju njenog menstrualnog izljeva. U tom slucaju pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu iznosi van ono sto pustanje krvi iz vene ne moze. Pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze bolje je za mladje ljude i za one koji ne mogu podnijeti pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene u kupicu. Lijecnici se, takodje, slazu da je pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu bolji tretman u toplijim predjelima, dok je pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene u kupicu pogodniji za hladnije krajeve. Pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu trebalo bi biti izvodjeno sredinom lunarnog mjeseca i u doba kada je mjesec u fazi poslije punog mjeseca a prije novog mjeseca (kada je mjesec star) a pogotovo za vrijeme trece cetvrtine mjeseca. Ovo je dobro stoga sto je za vrijeme prve polovine mjeseca krvna izlucevina hladnija, nekongestivna i u stanju je paivne hiperemije (abnormalno stanje velike kolicine krvi u bilo kom djelu tijela). Premda svaka tjelesna izlucevina sazrijeva u promjenjivim intervalima sve one dosezu svoj vrhunac sredinom mjeseca i za vrijeme trece cetvrtine mjeseca. isto misljnje je iznio i ibn Sina (Avicena) dodajuci da “pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu ne bi trebalo biti primjenjivano u vrijeme rastuceg mjeseca (period od pocetka mjeseca do prije punog mjeseca) zato jer tada tjelesne izlucevine i njihovi spojevi (ahlati) nisu prezasitili krv (nagomilali se u krvi), ili se ne nalaze u velikom broju u krvi, i u vrijeme zadnje cetvrtine mjeseca, jer, u suprotnom intezitet ovakve konzistencije ce biti neadekvatan da izvuce sve koristi od pustanja krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu.”
Posebno naglasavanje ovog hadisa jested a je oustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu dato za one koji zive u toplim predjelima, zbog toga sto je njihova krv razrjedjena i dovedena je blize povrsini koze. U toplim predjelima ovakvo prilacenje krvi toplotom suncevih zraka moze prezasititi krvlju razlicita podrucja ispod koze. Premda stanovnici toplih predjela imaju vece pore, ipak, ponekad za vrijeme ovakve vrucine oni se mogu osjecati iscrpljeno i malaksalo. Za ovakvo predvidjanje, pustanjem krvi zarezivanjem vene u kupicu opasno je, dokpustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu uzrokuje prirodno rasprsivanje bilo koje formacije krvne prezasicenosti ispod koze.. Ovaj prirodni tretman ubrzava lanac metabolickih procesa krvi (kao jednoj od cetiri temeljne izlucevine tijela) koji je pracen prirodnom purgacijom i ciscenjem ili ispiranjem arterija, a posebno onih arterija i vena koje ne mogu biti tretirane na ovaj nacin. isplahivanje (procurivanje) sto se zbiva u svakoj arteriji osigurava posebne koristi. Npr, procurivanje krvi iz v. basilicae umanjuje kongestiju i upalu jetre i slezene. Ono takodje koristi u smanjenju upala pluca, pleuritisa (upala porebrice) i vecine kratkotrajnih krvnih bolesti koje pogadjaju predio od ispod koljena sve do iznad bedrenog zgloba. Sto se tice v. medianae na ruci, pustanje krvi iz nje dokazati ce korsti u odstranjivanju prolaznog opceg oticanja (edema) tijela ako je uzrokovana krvnom izlucevinom kao i opcom infekcijom krvi ili toksikemijom. ispusatnje krvi iz v. cephalicae pomaze uravnotezenju prolaznog drhtanja glave, bola u vratu i kongestije (povecane koncentracije) krvi ili simptoma cianosisa (plavilo ili bljedilo koze kao posljedica nepravilne oksigenizacije krvi) uzrokovano nedostatkom kisika ili patoloskim hemoglobinskim stanjem u krvi. Sto se tice pustanja krvi iz Vv. iugulares, ono pomaze u ispravljanju nepravilnih otkucaja srca (hipohonrija), astmaticnoj nepravilnosti, hronicnoj glavobolji, herpesu i osjecaju tezine ocnih kapaka.
Enes, Allah neka je zadovoljan njime, rekao je: ”Boziji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je lijecen pustanjem krvi povrsinskim zarezivanjem koze izmedju scapulae (lopatice) i dvije straznje vene vrata (Vv cervicales superfitiales) (Tirmizi-Sunen, Ebu Davud, ibn Madze, Ahmed, preneseno sahih senedom)
Alija, Allah neka je zadovoljan s njim, prenio je da je melek Dzibril bio taj koji je propisao pustanje krvi zarezivanjem koze u povrsinsku kupicu Bozijem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem (Ibn Madze, sunen)
Takodje je u sahihu preneseno da je Boziji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koristi pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu protiv glavobolje od koje je bolovao za vrijeme hadzdza dok je nosio ihrame” (Buharija)
U hadisima koje prenosi Ebu Davud, Dzabir je izvjestio da je Boziji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primjenjivao navedeno pustanje krvi na bedru zbog odredjene napetosti koju je trpio.
Primjenjivanje pustanja krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu izmedju dvaju lopatica pomaze lijecenju bola u ramenu, bolova u nadlakticama i bola u grlu. Pustanjm krvi zarezivanjem koze u kupicu iznad dvije straznje vene a vratu pomaze lijecenju drhtanja glave i dr (lica, zuba, usiju, ociju, nosa i grla) bez obzira da li su bolna stanja uzrokovana ili usljed infekcije krvi ili zbog naticanja uzrokovanog krvnom izlucevinom.

Pitanje primjene

Medicina sadrzi razlicita misljenja koja se odnose na pusatnje krvi zarezivanjem koze u kupicu na tjemenu lobanje. O ovoj temi, Ebu Naim el Asfahani u svojoj knjizi, nazvanoj “Poslanikova medicina, navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Primjenjujte pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu na tjemenu lobanje, jer ono lijeci pet bolesti” (da’if), medju kojima je naveo lepru. U drugom hadisu on je takodje preporucio isti tretman, dodajuci:”…jer ono lijeci sedamdeset i dvije bolesti” (Spominje ga Hejsemi u Medzmeu, u hadisu od Suhejba i kaze dag a prenosi Taberani i das u mu prenosioci povjerljivi) Oni koji su istrazivali ovaj hadis (I ocjenili ga kao dobrog) spomenuli su neke od njegovih koristi, kao sto su: sprecavanje abnormalnog izbocenja ocne jabucice, oticanje ceone kosti lobanje, pored ostalih indikacija, ukljucujuci tezinu ocnih kapaka i obrva. Imam Ahmed ibn Hanbel raspitivao se o hadisu pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu na tjemenu lobanje, premda, kada je on sam trebao takav tretman, on je primjenio tretman na dvije strane tjemena. Sto se tice ibn Sina’a (Avicene) njemu se nije svidjala ovakva upotreba, pa je rekao: ”Kada se cesto primjenjuje ono dovodi do zaboravnosti” isto je misljenje izneseno u slijedecem hadisu gdje se kaze: ”Tjeme lobanje jeste mjesto memorisanja, pustanje krvi na tom mjestu zarezivanjem koze u kupicu zacinje zaboravnost” oni koji raspravljaju o vjerodstojnosti ovog hadisa (I tvrde da on nije ispravan) tvrde da ce ovakvo putanje krvi samo oslabiti straznji dio mozga kada je nepotrebno izvedeno, inace kada je upotrebljeno za nadolazecu krvnu kongestiju mozga ili mozdani udar, ono ce zasigurno biti od koristi, pozivajuci se i na medicinsko i na vjersko pravilo.
Primjena pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu ispod brade pomaze u smanjenju zubobolje, bola u licu, ciscenju glave i smanjuje bol u grlu kada je koristeno u dogovarajuce vrijeme. Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu na vrhu topala i iznad clanka jeste preporucena zamjena za pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene saphnae u kupicu, velika vena noge koja zavrsava na clanku. Ovakvo pusatnje krvi pomaze prtiv upale testis, noznih cireva i zatajenja menstruacije dok pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu iznad koljena pmaze u lijecenju aneurizma, hronicnih abcesa, hemoroida i septicnih cireva noge i stopala, dok pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu na sredini bedra jeste dobar tretman za iritacju ledja, gihta i hemoroida.

Poslanicka uputa za najbolje vrijeme primjene "hidzame"

Imam Tirmizi izvijestio je takodjr ranije navedem hadis koji je prenio ibn-Abas, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Sedamnaesti, devetnaesti i dvadeset prvi dani lunarnih mjeseci jesu najbolji dam za izvrsavanje pustanja krvi kroz zarezivanje koze i njeno oticanje u kupicu."
U drugom hadisu on je takodjer rekao: "Lijecite se pustanjem krvi zarezivanjem koze u kupicu i ne dopustite da vas visok krvni pritisak (hipertenzija; ar.tebejjug) ubije." Medutim, lijecnici se slazu da je pustanje krvi kroz zarezivanje koze i njeno oticanje u kupicu konstan tretman u bilo koje vrijeme za vrijeme bolesti. U Ebu-Davudovoj zbirci hadisa, slicno obracanje prenio je Ebu-Hurejre, a to je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem jednom dodao: "To je lijek za svaku bolest" - misleci na svaku bolest uzrokovanu povecamm dotokom krvi u organ ili tkivo ili (uzrokovanu) kongestijom krvi. El-Hallal je prenio da je imam Ahmed ibn Hanbel tretirao sam sebe pustanjem krvi zarezivanjem koze u kupicu da bi obuzdao navalu krvi, bez obzira na datum i vrijeme. Sto se tice ibn-Sina'a, on je preporucio da "pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu bude izvrsavano oko dva ili tri sata poslije podne odmah nakon kupanja toplom vodom, osim gdje je povecana viskoznost krvi, cime bi pojedinac trebao da se okupa i da se znoji jedan sahat prije aplikacije kupica za pustanje krvi."
Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu ne bi trebalo biti primjenjivano nakon obroka, jer ono moze uzrokovati probavne smetnje, a pogotovo poslije jedenja prostog obroka gdje ono moze uzrokovati istjecanje kapljica tjelesnih izlucevma, ili oticanje sa gihtom. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: "Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu na prazan stomak jeste lijek, a na pun stomak je bolesti sedamnestog u mjesecu je lijek."
U sustini, davanje prednosti datumu i vremenu u primjenjivanju pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu jeste uglavnom stvar predostroznosti protiv nepotrebnih aplikacija za zdravu osobu. Inace, u slucaju bolesti, a ako lijecnik smatra to prijeko potrebnim, onda pojedinac mora aplicirati pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu kad i gdje je to potrebno. Sto sc tice hadisa: "Lijecite se pustanjem krvi zarezivanjem koze u kupicu i ne dopustite da vas visok krvni pritisak ubije", on se odnosi uglavnom na one koji trenutno boluju od visokog krvnog pritiska, u cemu postupak pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu ublazava ovakvu napetost, a istaknuli smo ranije praksu imama Ahmeda ibn Hanbela koji je praktikovao pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu bez preciziranja datuma i vremena.

Najbolji (najpogodniji) dan za primjenu pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu

U svojoj knjizi El-Efrad, Ed-Darekutni izvijestio je da je Abdullah bin Omer citirao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem da je on rekao: "Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu povecava memoriju (pamcenje) i razboritost. Primjenjujte pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu sa imenom Allaha, ali ne primjenjujte ga cetvrtkom, petkom, subotom ili nedeljom, dok je ponedeljak najbolji." El-Hallal u svojoj zbirci hadisa naveo je da je upitao imama Ahmeda bin Hanbela: "Kojim danima u sedmici ti ne odobravas primjenu pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu?" On je odgovono: "U vezi s ovim pitanjem ja znam da su subota i srijeda navedene u hadisima, a neki kazu i petak." Ebu Bekr, neka je Allah njime zadovoljan, uobicavao je nepnmjenjivati pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu utorkom, a u skladu sa hadisom: "Utorkom se krv dovoljno ne zgrusava." (Ebu-Davud) Sto se tice pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu srijedom, Ebu-Hurejre, neka je Allah zadovoljan njime, prenio je sljedeci hadis: "Ako onaj koji primjenjuje pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu subotom ili srijedom oboli od leukemije ili lepre, neka krivi samo sebe."

Zakljucak koristi pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu

U gore navedenim objasnjenjima zakljucili smo da, pozivajuci se na hadise, medicinski je tretman neophodan, a pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu preporuceno je i treba ga primjenjivati na tacno odredenim dijelovima tijela. Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu moze se vrsiti za vrijeme hadza, cak i ako taj postupak zahtijeva brijanje kose zbog medicinskih razloga bez potrebe za obrednim otkupljenjem ili fidjom. Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu ne mora prekinuti post osim pod jednim od sljedeca tri uvjeta: kada je post propisan (u vrijeme ramazana); kada pojedinac nije na putu i kada bolest ne zahtijeva njegovu primjenu. Medutim, imam je Buhari doista izvijestio u svom "Sahihu" da je "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem aplicirao kupice za pustanje krvi za vrijeme posta (dok je postio)", a ovo je mozda slucaj dobrovoljnog posta, Allah zna najbolje.

Pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene u kupicu (flebotomija) i kauterizacija

Dzabir bin Abdullah prenio je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem poslao lijecnika Ubejju bin Ka'abu, koji mu je pustio krv iz vene a potom ga kautenzirao." Navedeno je u sahih hadisima da "kada je strijelom ranjen Saad bin Muaz u nadlakticu (ahlat), Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem kauterizirao mu je ranu vrhom strijele. Kasnije rana je otekla i inficirala se, a on joj je pustio krv i potom je opet kautenzirao."
Ebu-Ubejde je kazivao da je ranjena osoba donesena prije Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem koji je rekao: "Kautenzirajte njegovu ranu, potom je pritisnite (opranim i) ugrijanim kamenom". Tako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem koristio kautenzaciju kao zadnje sredstvo, ah je on ipak potvrdio: "Ako postoji izbor u lijecenju izmedj flebotomije ili kauterizacije, ja licno ne volim kauterizaciju (meni se licno ne svida kauterizacija)." (Buhari i Muslim) U drugom hadisu, koji smo naveli ranije, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je zabranio kauterizaciju, ali je on takodjer rekao: "... Bili smo suoceni s kusnjama, pa smo primijenili kauterizaciju, ali ih nismo uspjeli prevazici niti smo uspjeli." El-Hatabi je tumacio da je "rana Sa'da bin Muaza kautenzirana da bi se pospjesilo zgrusavanje krvi, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je bio zabrinut, jer da se taj postupak nije odmah upotrijebio Sa'd bi iskrvario do smrti."

Kauterizacija bi trebala biti koristena samo kao medicinski tretman, i dopustena je samo u slucaju prijeke potrebe upravo kao sto je to po zivot vazan slucaj amputiranja. Sto se tice njene prohibicije, ona je namijenjena da se suprotstavi drustvenom misljenju da je to muski i da bi pojedinac mogao umrijeti ukoliko se suprotstavi ovakvom tretmanu, cak i ako je to zanemanvo rasijecanje. Zbog toga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem zabranio njenu upotrebu kao socijalnog obicaja i to usljed ovakve ocite namjere. Ovakvo stanoviste je postalo jasnije u slucaju Imrana bin Hasina, koji je cvrsto vjerovao u kautenzaciju i zigosanje kao hjek za svaku bolest. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je priznao u slucaju Imrana da bi kautenzacija njegove rane bila opasna, te je on zabranio njenu primjenu. U ovom slucaju, na vidjelo izlazi zabrana pnmjene na kriticnim dijelovima tijela, Allah zna najbolje. O ovoj temi, Ibn-Kutejbe je ukazao da postoje dvije vrste kauterizacije: po "drustvenim obicajima", kao u slucaju zdrave osobe koja je ta na koju se odnose rijeci: "Onaj koji koristi zigosanje ne vjeruje u Allaha"; i medicinska, kao u slucaju ognojene rane ili poslije amputacije, i ovoje ono na sta se odnosi "kao lijek". Kada se misli da je kauterizacija potencijalni lijek, ali je to bez cvrstog uvjerenja, onda ona nije dopustena.
Preneseno je u "Sahihu" da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Sedamdeset hiljada ljudi iz mog ummeta uci ce u Dzennet bez polaganja racuna: oni sto ne traze da se lijece rukjom, oni koji se ne kauteriziraju i oni sto nisu sujevjerni i oni sto polazu potpuno povjerenje u njihovog Gospodara." Prema tome, hadisi govore o kauterizaciji i zigosanju na cetri razlicita nacina: da se upotrebljava; da se ne voli, da se pohvaljuje onaj koji se odrekne ovakve terapije i da ih zabranjuje.
Hvaljen neka je Allah Svemoguci - ne postoji kontradikcija izmedu ova cetri misljenja, a pojedinac moze koristiti ovakav tretman kada je to medicinski potrebno, cineci to dopustivim iako mu se ono ne svida. Sto se tice njene prohibicije, to je stvar izbora i licne sklonosti, a pogotovo kada se koristi kao "drustveni obicaj". Allah zna najbolje.

Poslanikova medicina, Ibn Kajjim el Dzevzijje
Zadnji put obnovljeno ( Thursday, 24 January 2008 )
 
< Prosli   Sljedeci >

Prijava na sajt






Zaboravili ste lozinku?
Jos niste clan? Uclanite se ovdje

Palestina

Sloboda

Sadaka

Num

Dirhem

Facebook

Facebook

Pridruzite se !