Dovoljno je uzeti olovku i papir, upaliti TV i zabiljeziti koliko se puta u jednom danu zena pojavljuje na pomenutom mediju u svojstvu pomocnog rekvizita za reklamiranje potrepstina od margarina do automobila, sa jedne strane, pa to uporediti sa frekvencijom njenog pojavljivanja u svojstvu intelektualke, s druge strane – da bi shvatili kakav vid nametnutog zenskog imidza je serviran u ovo moderno vrijeme.

Moderne lomace za zene
Interesantno je primjetiti da je tokom srednjevjekovnog lova na «vjestice» u Evropi, izmedju 1400-te i 1800-te godine, svirepo pobijeno do 9 miliona zena. (4) Iza tog genocida je stajala katolicka crkva i drzavni aparat - koji su definisali zenu kao nuzno zlo - te se huskacki obrusili na gotovo svaku zenu koja se drznula baviti odredjenim vidom intelektualnog rada, proglasavajuci ih vjesticama (5) i sotoninim saveznicama koje treba spaliti, svirepo zadaviti, objesiti ili rastegnuti do smrti. Prethodno bi svirepim mucenjima iznudjivali zeljena priznanja te bi putem tih priznanja manipulisali javnoscu i osigurali moralno pokrice za svoja zvjerstva, istovremeno podcrtavajuci ostatku zenskog svijeta da se pripremaju samo za ono bez cega muskarac ne moze, inace ce biti proglasene cistim zlom koje ce biti unisteno.

Moderne lomace za zene su nesto suptilnije ali jednako prijetece posto su istaknuti uslovi za ekonomski uspjeh zene usko vezani za niske potrebe i strasti samoga muskarca(6) tako da se zenama ponovo nude i namecu poslovi modela, pjevacica, voditeljica a cija je glavna funkcija da zabave pohotno i ostrasceno oko moralno truhlog muskarca. Moderno svodnistvo (7) je, kao i sve stare profesije koje tretiraju zaradu na racun drugog, dozivjelo organizacijsku transformaciju u napredniji nivo. Konstantna zarada na racun mladih zenskih tijela iziskuje ubjedljivu retoriku, puno «dobrocudnih» osmijeha, neumorno lazno klanjanje zenama (od ljubljenja ruke do ovacija, oskara, sestocifrenih honorara, putovanja itd.), i odgovarajucu socio-ekonomsku klimu potpomognutu medijima koji vjesto sugeriraju (8) zenama najprofitabilnije uloge.

Prototipi modernih zena
Ako se osvrnemo na likove i profile zenskih osoba serviranih u djecijoj knjizevnosti i crtanim sadrzajima uvidjecemo da su ti likovi smjesteni u cudne drustvene okvire, sa diskutabilnim listama vrijednosti, sa pogresnim zivotnim fokusom i nekvalitetnim navikama – i sto je najgore – kao takvi su postali prototipi velike vecine modernih zena. Ni jedan od likova iz prica za djecu: Snjeguljica, Pepeljuga, Crvenkapica, Pipi Duga Carapa, Alisa, Strumfeta... nekim cudom nemaju roditelja ili briznog mentora koji ce prenijeti na tu zensku celjad odredjeni sistem kvalitetnog razmisljanja. Tako npr. Snjeguljica zivi u jednoj cudnoj zajednici sa sedam patuljaka, gdje se ne zna ko o kome brine i sta je cija uloga. Ono sto znamo je da je Snjeguljica jako naivna posto ju je otrovala druga zena (vjestica) i da je spasava ekonomski situiran muskarac (njegov najveci istaknuti adut u prici je upravo njegova titula – princ – a ne znanje, moral ili neka trajna vrlina itd.). Snjeguljica se, takva kakva jeste - bez mentora i bez jasne liste vrijednosti - zaljubljuje na prvi pogled - nakon dugog perioda otrovanosti i kome - u muskarca kojeg uopste nije upoznala. Valjda je dovoljno to sto joj se nasmijesio i poljubio je, i jos ima novaca. (9) Iako autor price na kraju samo kaze da su zivjeli sretno do kraja zivota bez da nas uvodi u detalje njihove svakodnevnice, mozemo pretpostaviti da je Snjeguljicina sreca bila u ciscenju prasine, docekivanju gostiju, provjetravanju dvorca i pravljenju kolaca – jer sta je drugo i znala da radi? (10)

Pitanje koje se namece je kako to da knjizevni i drugi sadrzaji za najosjetljivu kategoriju drustva – djevojcice – oskudjevaju u prototipima zenske osobe sa izrazenim intelektom (11) ili primjerima koji nose makar blagu indiciju u zavrsnici price da ce ta zena sluziti covjecanstvu umom, a ne tijelom?

Prava pitanja

Prije nesto vise od 14 vjekova sahabijke (12) su uzele aktivnog ucesca u objasnjavanju mnogih koncepata i legislativnih slucajeva kroz postavljanje odgovarajucih pitanja tadasnjem najvecem izvoru informacija – Muhammedu a.s. Pitanja tih casnih zena su se protezala od vjerskih obreda, medjuljudskih relacija, prava, islamske ideologije, bontona, nacina odjevanja, dzihada, transakcija, komentara Kur'ana pa sve do krivicnog prava i mnogih naucnih zanimljivosti. (13) Zahvaljujuci njihovoj ljubopitljivosti te otvorenom insistiranju na znanju od Poslanika a.s. koji je prepoznao i ohrabrio tu nasusnu potrebu, moderna muslimanka ima dostupne odgovore iz prve ruke za mnogo licna pitanja i dileme. U jednoj takvoj klimi koja je bila rezultat prisustva Muhammeda a.s. stasale su zene izvanrednih intelektualnih sposobnosti kojima su – u svom svakodenvnom duhovnom usavrsavanju - referirali ljudi oba spola. Taj trend obogacivanja vlastitog drustva zavidnim brojem visoko obrazovanih i visoko moralnih zena je nastavljen i u periodu poslije preseljenja Muhammeda a.s., a tome u prilog najbolje govori veliki broj zena naucnika od kojih su ponizno ucili autoriteti kao sto su Buhari, ibn Hadzer Askelani i drugi. U medjuvremenu taj trend je potisnut poremecajem u pozicioniranju prioriteta, te se muskarac zadovoljio da mu supruga i kcerka vrse ulogu strojeva za pranje, kuhanje, ciscenje i reprodukciju – dok su se zene zadovoljile ponosom na odgojenu djecu, skuhan rucan i obrisanu prasinu.

Anatomija nasilja

Nasilje je rezultat konflikta; konflikt je rezultat nesporazuma, dok je nesporazum direktna posljedica pogresnog pristupa razlikama. Primarna funkcija razlika je da obogacuju i nadopunjuju. Medjutim, svaka razlika, bila ona fizicka, intelektualna ili finansijska, u ocima uskogrudnih i samodovoljnih osoba precesto postaje gorivo za iniciranje sukoba interesa, dok sukob interesa rezultira u upotrebu razlicitih vidova taktickih dominacija koje ne iskljucuju silu. (14)
Ako prethodnu konstelaciju postavimo na medjunarodni nivo uvidjet cemo da se moderne drzave cesto ponasaju na pomenuti nacin tj. raznim taktikama primoravaju nesigurnije narode na ustupke i odricanja te ih, koristeci njihov nizak nivo informisanosti, lahko dovode u podredjeni polozaj. Bas poput ovih nerazvijenih, ekonomski ovisnih, informaticki i politicki neopismenjenih drzava - i ljudi, bili oni muskarci (15) ili zene, postaju zbog navedene ranjivosti lahak plijen u svjetskoj areni dominacije i interesa.

Pristupi izazovima

Covjek je sklon, usljed subjektivnosti, da za neuspjeh ili druge nepovoljnosti okrivljuje vanjske faktore, izbjegavajuci - sto duze moze - suocavanje sa licnim nedostacima. Tako ce npr. djevojka u godinama razloge vlastite neudaje prije potraziti u paralelnom svijetu okrivljujuci negativan uticaj sihra i dzina, nego sto ce preispitati vlastitu listu vrijednosti, (ne)realnost u pogledu vidjenja sebe, vlastite prioritete itd.
Covjek je u cilju zastite pozitivne predstave koju ima o sebi razvio cio spektar mehanizama i poluga za izbjegavanje duboke samokritike i suocavanja sa rupama u svojoj licnosti. Takav pristup se naziva pristup izvana prema unutra (outside-in) (16) i ocituje se u trazenju alibija za vlastitu staticnost u vanjskim faktorima.

Nemoguce je naci vladu, instituciju, firmu ili individuu koja prvenstveno koristi gore spomenuti pristup a da je uspjela maksimizirati svoj potencijal i dostici visok nivo samoaktualizacije.

Drugi pristup zivotnim izazovima je pristup iznutra prema vani (inside-out) i podrazumjeva maksimalnu izgradnju sebe i mijenjanje vlastite licnosti. Snaga ovog pristupa lezi u ubjedjenju da covjeku niko ne moze uciniti nasilje osima ako on/ona to dozvoli. Ili s druge strane, covjeka niko ne moze osramotiti i nanijeti mu stetu kao on sam sebi. (17) Jednostavnije receno, osoba koja prvenstveno od sebe ocekuje vece dobro i pozitivnije promjene ne troseci vlastito vrijeme i energiju na zaljenje sto drugi ne rade na nacin na koji bi ona zeljela da stvari budu uradjene - svake naredne minute postaje neovisnija i jaca. Iako se radi o posve jasnim i logicnim cinjenicama, one su u relanom zivotu pravi raritet. Ljudi stupaju u brakove, prijateljstva, institucije... trazeci vise razumjevanja, vise ljubavi, usluga, utjehe, vremena, te u tom krugu mnostva individua koje se ispreplicu, gdje velika vecina daleko vise potrazuje nego sto nudi nastaju sirece praznine koje generiraju nepremostive jazove i udaljavajucu hladnocu.

Prve generacije muslimana se razlikuju od danasnjih po tome sto su njihovi pojedinci bili veliki ljudi - po potencijalu, ambicijama i interesovanju - koji su dosli da usrece ovu malu planetu, dok su danasnji muslimani mali ljudi - po zeljama, sitnim interesima i strahovima - koji su dosli da traze srecu na ovoj velikoj planeti.

Potonji stav je primjer modernog nasilja koje osoba cini nad sobom posto samovoljno nipodastava bogomdan potencijal vlastitog intelekta i duse pristajuci na bijedni podanicki polozaj.

Samo osobe sa proaktivnim mentalnim stavom - koje se uzasavaju da bitisu po principu reaktivnih bilijarskih kugli koje definisu i formiraju aktivna bjelosvjetska desavanja - zadovoljavaju definiciju snaznih licnosti te opravdavaju svoj boravak na ovim prostorima.

«Ja nisam mala djevojcica koja je dosla da trazi srecu na ovom velikom svijetu, nego velika djevojcica koja je dosla da usreci ovaj mali svijet.» - reci ce uskoro danasnja pasivna muslimanka.

Zivotni moto

Kakva je razlika izmedju cobanice i stjuardese?

Zanemarljiva, posto ni jedna ni druga nisu reference ni u jednom naucnom polju, niti se trude da to postanu. Ljudi suoceni sa pitanjem sta je vas zivotni moto?, nesigurno ili mehanicki izbiflavaju izlizane fraze tipa rad, rad i samo rad ili ne pozeli drugima sto ne bi volio sebi i tome slicno.

Posto od ispravno definisanog zivotnog mota ovisi kvaliteta ali i opravdanost covjekovog ovosvjetskog hoda, zivotni moto ne smije biti fraza niti nevoljko popunjavanja praznog prostora kombinacijom razlicitih slova u koje ne vjerujemo cijelim bicem.

Svaki covjek je rob onoga sto najvise voli jer se za to i veze. Sve slabosti onoga sto najvise voli postaju i njegove/njene slabosti i tacke ranjivosti. U izbjegavanju tih tacaka je smisao Bozijeg insistiranja da se On voli vise od svega. Medjutim, mnogi ljudi, tvrdeci da im je zivotni fokus na Stvoritelja svjetova, od tog istog Stvoritelja u svojim molitvama (dovama) traze stvari koje se prvenstveno ticu materijalnog komfora te na taj nacin isplivavaju na povrsinu kao pohlepni materijalisti. Ili u svojim molitvama potrazuju puno zdravlja i dovoljno vremena da uzivaju u neprekidnom rahatluku satkanom od sitnih hedonistickih poriva, pa na taj nacin odaju svoju egocentricnost dobro sakrivenu pod plastom vjere, i od sebe samih.

Zavrsna misao

Cesto se moze cuti kako ocevi oslovljavaju svoje mezimice sa “princeza moja”, muzevi svoje supruge sa “kraljice moja”, a sto nije ni cudno uzimajuci u obzir da su mnogi ocevi-knjizevnici, muzevi-knjizevnici smjestali svoje zenske likove u te kategorije budeci kod citateljki ambicije da tome i teze. Vidjeli smo i opasnosti tih laskavih okvira, a koje se kriju u njihovoj nedovrsenosti i zloupotrebi. Mozda cemo najbolju ilustracija zloupotrebe moderne zene naci u jednoj popularnoj igri – sahu. U sahu postoji samo jedna figura zenskoga roda i ona je kraljica. Nju, naizgled, svako najvise cijeni: od tromog kralja koji se, po pravilima saha, redovno sklanja u rokadu (poput modernog muskarca je zakopcan do vrata i zasticen od raznih ekscesa) – do topa, lovca, skakaca i pjesaka. Kraljici je na prvi pogled data najveca moc i sposobnost najbrze kretnje. Medjutim, upravo zbog toga je najeksponiranija figura (poput oskudno odjevene zene sa dubokim dekolteima kojoj razni skakaci i topovi namecu lazni osjecaj vrijednosti) tj. figura koja najvise rizikuje i rijetko dozivi (slavnu) zavrsnicu igre. Da ironija bude veca, najljepsim partijama tj. besmrtnim partijama i partijama stoljeca se uglavnom proglasavaju one partije u kojima je mudro zrtvovana upravo to kraljica u cilju ostvarenja prednosti na sahovskoj ploci.

Da li vam je ova prica odnekud poznata?

Pise: Edin i Aida Tule

Biljeske:

1 www.damirniksic.com

2 Deklaracija o eliminaciji nasilja protiv zena – generalna skupstina UN-a, 1993;

3 M. Scott Peck, Ljudi lazi, IP Svetovi – Novi Sad, 1995, str.79;

4 Matilda Gage tvrdi da zrtve lova na vjestice dosezu brojku od vrtoglavih devet miliona, iako postoji odredjeni krug onih koji osporavaju tu brojku, tvrdeci da se broj zrtava lova na vjestice krece izmedju skromnih 30.000 i 50.000 zena;

5 Da je ovaj pogrdni epitet, koji sugerira caranje i prizivanje zlih sila protiv nejakog muskarca, toliko duboko usadjen u podsvjest modernog covjeka govori olahka spremnost muskarca da ga pripise vlastitoj majci i supruzi ukoliko mu se isprijece na putu ili prouzrukuju najobicniji konflikt. Zanimljivo je obratiti paznju na ekvivalent tog izraza u engleskom jeziku – witch (bosanski: vjestica) koji se sa jos jednim izrazom vrlo slicnog zvuka i govorne frekvencije - bitch (bosanski: kucka) – najsocnije upotrebljava pri opisu mnogih zena;

6 Casopis «Feral Tribune», Split – septembar, 2005; br.1041, str.6;

7 Stari-novi svodnici imaju jasnu poruku za zene koje zele uspjeti u ovom svijetu a koja se moze iscitati u svim medijima, i ona glasi: «use your ass in order to save your head» (vjestije koristi svoju zadnjicu ako zelis spasiti svoju glavu);

8 Razlog zbog kojeg je Poslanik a.s. u dzehennemu vidio najvise zena ne lezi u pausalnoj tvrdnji da su zene losije ili zlobnije ili nemoralnije od muskaraca, nego u cinjenici da su zene podloznije razlicitim sugestijama na koje neadekvatno reaguju;

9 Ovdje je zanimljivo primjetiti zacetke koncepta «useljivog muskarca» koji je serviran kroz djecija stiva nekadasnjim djevojcicama, a danas vec suprugama cije ambicije zavrsavaju na dometima materijalnog luksuza, dok izrodjenu djecu koriste kao alibi za nepostojanje odgovarajuceg talenta i drustvenu neafirmisanost;

10 Precesto i moderne zene imaju zivotnu viziju samo do najvaznije zivotne raskrsnice – udaje. Poslije udaje pate od katastrofalno lose organizacije zivota, pa kada se u periodu menopauze pogledaju u ogledalo vide prazne, isfrustrirane i marginalne osobe;

11 Kako u svjetskoj - bilo to u istocnoj ili zapadnoj - tako i u domacoj knjizevnosti, npr. u djelima Edhema Mulabdica, Envera Colakovica itd., pozitivniji zenski likovi su brizne majke, pokorne supruge ili krhke djevojke koje su stavljene u jedan siguran krug (stara secija, kuhinja ili bracna postelja) koji stiti cast i ugled zene, ali ne omogucava njihovo opismenjavanje i siru drustvenu afirmaciju. Mozda ti autori nisu bili upoznati sa odgovarajucim drustvenim okvirima koji zenama nude mogucnost intelektualnog servisiranja drustva te je nedovrsenost tih likova u afirmativnom smislu bila uslovljena socijalnom nezreloscu samih muskaraca/autora;

12 Savremenice Muhammeda a.s. koje su primile islam;

13 Na Islamskom Internacionalnom Univerzitetu u Maleziji, 2001. godine odbranjen je magistarski rad na temu «Esiletu-s-sahabijat li-n-nebijj a.s. ve idzabatuhu alejha» cija je autorica Nisrin Dzemal Muflih Awawide. Nisrin Dzemal u tom radu tretira preko 150 pitanja, iz sest poznatih hadiskih zbirki, postavljenih od strane sahabijki samom Muhammedu a.s. Rad se bavi detaljnom tematskom analizom samih pitanja, nacinom formulisanja istih, naucnom azurnoscu samih pitaca te mnogim drugim detaljima vezanih za pitanja i Poslanikove a.s. odgovore;

14 Ekstremni modeli drustvenog organizovanja - koji se protezu od nekontrolisanog mijesanja spolova koje je dovelo do spolne aktivnosti preko 50% tinejdzerki, do hirurskog odvajanja spolova koje rezultuje u nepismenost zena i njihovu socijalnu nesigurnost, najbolje upucuju na nesluzenje ispravn(o)im kompasom i pogresan pristup razlikama medju spolovima. Ti pogresni modeli drustvenog organizovanja su prouzrokovali nespretne reakcije zena na probleme nastale iz takvog organizovanja, a koje se ocituju u autodestruktivnoj feminisitickoj filozofiji ili zavodnickoj zenskoj lukavosti kao pokusaju «otvaranja vrata» i borbe za «pristojan» zivot;

15 Muskarac ili tim muskaraca koji dozvole penetraciju stranog tijela u vlastite teritorije gube definiciju muskosti. Stoga biti muskarac nije toliko pitanje spola koliko je pitanje stava. Nema normalne zena koja bi se voljela probuditi u svijetu u kojem manjka sposobnih muskaraca da ga vode. Ako zenama ima ista neprijatnije od vlastitih slabosti onda su to slabosti muskarca s kojim dijeli svoju svakodnevnicu. Ta neprijatnost i strah imaju svoju osnovu uzimajuci u obzir da ce slab i klimav «muskarac» - u cilju ocuvanja vlastite ravnoteze - staviti zenu pod svoju nogu;

16 V. vise Stephen R. Covey, «The Seven Habits of Highly Effective People», pub: Simon&Schuster – London '92;

17 Ljudska kritika i definisanje sputavajucih okolnosti je precesto preuvelicano te ono uglavnom ne predstavlja glavne faktore individualnog ili kolektivnog neuspjeha. Tako naprimjer, prosjecna Bosnjakinja za svoju neelokventnost i oskudnost vokabulara ne moze ozbiljno kriviti ni oca ni muza niti sina posto i najzadrtiji Balkanac nema nista protiv lijepe knjige u rukama vlastite majke, supruge ili kceri;

Odabrala i pripremila: djani